Zaštita drveća
Jednostavno i učinkovito rješenje protiv štetnika na divljem kestenu i palmama
Što podrazumijeva zaštita drveća?
Drveće je od pamtivijeka sastavni dio urbanih sredina.
Zbog svog pozitivnog utjecaja na kvalitetu života,
drveće u urbanim sredinama oduvijek ima vrlo pozitivnu
percepciju javnosti. Kao i svo kulturno bilje, ukrasno
drveće također je podložno napadu štetočinja čiji utjecaj
može značajno narušiti funkciju ukrasnog drveća u
urbanim prostorima.
Zaštita drveća je važna da se zadrži neraskidiva veza između
drveća i urbanih sredina, te da se uklone svi rizici koje mogu
predstavljati oštećena ili bolesna stabla.
SNAŽNA ZAŠTITA, BEZ UTJECAJA NA OKOLIŠ
Syngenta TreeCare Inovacija
Syngenta TreeCare predstavlja inovativni način zaštite drveća i aplikacije pripravka REVIVE® II, koji osigurava minimalan utjecaj na okoliš i stanovništvo te minimalno oštećuje stabla.
Pripravak se prilikom tretmana direktno injektira u stablo pomoću TMI (Tree Micro Injection) tehnologije
koja uključuje bušenje nekoliko rupa u deblu, koje se nakon injektiranja začepljuju. Zatvoreni sustav
primjene omogućava da stablo primi cijelu dozu pripravka bez gubitaka u okoliš.
Dovoljna je jedna aplikacija pripravka REVIVE® II za zaštitu od dva štetnika: kestenovog moljca minera
na divljem kestenu i crvene palmine pipe.
O pripravku REVIVE® II:
• Djelatna tvar emamektin benzoat – proizvod fermentacije mikroorganizama iz roda Streptomyces,
• Jedinstvena formulacija optimizirana isključivo za primjenu putem injektiranja,
• Optimalan raspored u tretiranoj biljci nakon injektiranja omogućava dugotrajnu i učinkovitu zaštitu
od štetnika u deblu i u listu.
Štetnici
Kestenov moljac miner
Kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) najznačajniji je štetnik divljeg kestena (Aesculus hippocastanum), koji je sastavni dio europskih parkova. Štetnik se redovito javlja u velikim populacijama i čini značajne štete na listovima te predstavlja veliki problem u urbanoj arborikulturi.
Populacije kestenovog moljca minera redovito su vrlo visoke, tako da mogu uzrokovati prijevremenu defolijaciju divljeg kestena već u kolovozu. Takvo drveće ima smanjenu fotosintezu i tvorbu plodova te često ponovo cvate i stvara nove listove u listopadu i ulazi nespremno u zimu. Porijeklom je iz Makedonije od kuda mu je i ime (Ohridsko jezero-ohridella). Primijećen je 70-ih godina prošlog stoljeća nakon čega se postepeno počeo širiti po cijeloj Europi.
Platanina stjenica
Platanina stjenica (Corythucha ciliata) je visoko invazivna vrsta koja napada stablo platane. Iako je dobar letač, njezina nježna krila joj ne omogučuju širenje na šira područja. Presudan utjecaj na njezino naglo širenje ima čovjek koji joj je to omogućio (transport kamionima, automobilima, vlakovima…).
Platanina mrežasta stjenica je značajan štetnik platana u Hrvatskoj. Glavni domaćin stjenice je američka platana (Platanus occidentalis). Invazivna je vrsta kukca koji se hrani sisanjem biljnih sokova iz lista. Može izazvati velike štete na stablima osobito kao vektor patogenim gljivama: Apignomoniom venetom i Ceratocystis.
Hrastova stjenica
Hrastova se stjenica vrlo lako prepoznaje, veličine je do 4 mm i ima karakteristična mliječno-bijela krila s promijenjivim smeđim obojenjima. Odrasli oblici i nimfe hrane se na naličju lista drveta domaćina stvarajući bezbroj karakterističnih crnih točaka dok se na licu lista uočava klorotična diskoloracija.
Ima do tri generacije godišnje koje se međusobno preklapaju pa se na listu mogu naći jaja, nimfe i odrasle jedinke. Odrasle jedinke prezimljuju u otpalom lišću i u pukotinama u kori. U slučaju jakog napada može doći do defolijacije čime se povećava osjetljivost domaćina na druge štetnike i bolesti. Hrastova stjenica ima visoki reproduktivni (3 generacije godišnje) i visoki potencijal širenja jer nema prirodnih neprijatelja. S obzirom na to da je hrastova stjenica vrlo lagana, širi se pomoću vjetra koji je prenosi i pomoću transporta (kamioni, automobili…).
Tujin krasnik
Tujin krasnik Lamprodila (Palmar) festiva je štetnik koji napada prvenstveno tuje, ali napada i druge četinare. Invazivni je štetnik koji ima veliki štetni utjecaj na stabla. S obzirom na to da tuja ima u gradovima na raznim lokacijama (parkovi, drvoredi, groblja, privatne ograde…) dolazi do značajnog narušavanja urbanog parkovnog krajolika. Najčešće napadaju zdrava stabla debljine 2-10 cm. Ličinke buše rupe u deblu i granama. Razvijaju se u bazi grana i debla radeći potkorne galerije koje utječu na provodno tkivo stabla. Te su galerije zavijene i široke. Nakon prezimljavanja ličinke rade još veće tunele i galerije što dovodi do sušenja grana pa i cijelog stabla. Krajem 3-eg i početkom 4-og mjeseca se kukulje u ksilemu ili u debeloj kori, a odrasli oblici se pojavljuju od 5-og do 8-og mjeseca. Životni ciklus tujinog krasnika traje dvije godine, ali ponekad može trajati i tri godine.
Borov četnjak
Borov četnjak gnjezdar ili borov prelac (Thaumetopoea pityocampa Denis & Schiffermüller) je noćni leptir iz porodice četnih prelaca (Notodontidae). Tijelo je tamnosivo, srednje debljine, ticala su tanka, čekinjasta. Raspon krila im je 15-18 mm. Prednja krila su blijedo modrikastosiva, prekrivena tamnim crtama i mrljama. Stražnja krila su svijetlosiva s mrljastim obrubom. Ženka je veća od mužjaka a na prednjim krilima ima više rastočene šare. Ženka borovog četnjaka polaže jaja u lipnju. Gusjenice se izlegnu u kolovozu, duge su oko 3 cm, gusto prekrivene kratkim dlakama. Aktivne su noću kada se hrane borovim iglicama, dan provode u gnijezdima gdje i prezimljuju. Početkom proljeća, u ožujku i travnju, gusjenice u skupinama silaze sa stabala. Kada se kreću svrstaju se u red koji može biti dug više metara a mogu ga činiti do 300 gusjenica. Prije nego zakukulje i razviju se u leptira, gusjenice bacaju oko sebe oko 2 mm duge dlačice koje služe kao obrana od potencijalnih prijetnji. Odrasli leptiri borovog četnjaka počinju letjeti od svibnja. Izvor: Borov četnjak https://www.plantea.com.hr/borov-cetnjak
- Arhitektonska vrijednost: poboljšavaju atraktivnost urbanih sredina
- Mikroklimatološki utjecaj: umanjuju udare vjetra i reguliraju temperaturu
- Ekološki pročišćivači: filtriraju zagađivače u zraku i smanjuju zagađenost bukom
- Poboljšivači kvalitete života: stabla dokazano poboljšavaju zdravstveno i emocionalno stanje stanovnika
Oboje. Divlji kesten i ostalo drveće bolje je tretirati preventivno, no i dobar dio zaraženih stabala može se spasiti pravovremenom i stručnom primjenom sredstva za suzbijanje štetnika. Naravno, uvijek je bolje redovito pregledavati stabla te reagirati čim ranije.
Koristimo proizvod REVIVE® II koji osigurava minimalan utjecaj na okoliš i stanovništvo te minimalno oštećuje stabla. Proizvod je prošao neovisne i vrlo stroge sigurnosne testove. Djelatna tvar je emamektin benzoat – proizvod fermentacije mikroorganizama iz roda Streptomyces.
REVIVE II® najčešće se koristi za suzbijanje crvene palmine pipe, drvotoča, kestenov moljca minera, borov četnjak, jasenov krasnik ali uspješno uništava i te suzbija obojeni rak platane.
Pripravak se prilikom tretmana direktno injektira u stablo pomoću TMI (Tree Micro Injection) tehnologije. To podrazumijeva bušenje nekoliko rupa u deblu, koje se nakon injektiranja začepljuju. Zatvoreni sustav
primjene omogućava da stablo primi cijelu dozu pripravka bez gubitaka u okoliš.
Sredstvo je sigurno za drvo koje spašava, sigurno za okoliš i izvođača radova te ne utječe na korisne kukce i oprašivače (pčele i bumbare). Čak su i čepovi koje koristimo za zatvarane rupa od bušenja biorazgradivi. Cijeli je sustav minimalno štetan za okoliš.
Preporuka je tretiranje obaviti u proljeće za vrijeme aktivnog rasta, izvan fenofaze cvatnje, kada je kolanje biljnog soka normalno kako bi se omogućila dobra difuzija i premještanje sredstva od debla do lišća. Tretman kestena može biti i preventivan na stablima koja su bila napadnuta u prethodnim godinama.
Sredstvo se primjenjuje maksimalno 1 x svake treće godine.